Primarna i sekundarna zdravstvena zaštita

Stepen razvijenosti mreže zdravstvenih servisa posmatran je relativno prema stepenu razvijenosti ove mreže na nivou središnje Srbije. U središnjoj Srbiji prosečno 2,11 naselja i 2896 stanovnika gravitira jednom zdravstvenom punktu, a istovremeno je 396 stanovnika upućeno na 1 lekara, što je, posmatrano u širem kontekstu, relativno loša situacija. U odnosu na republički nivo, opština Surdulica spada u kategoriju ispod proseka Srbije prema parametru razvijenosti mreže (3.73 naselja po jednom zdravstvenom punktu), a u kategoriju iznad proseka prema parametrima opterećenosti/iskorišćenosti zdravstvenih servisa (287 stanovnika na jednog lekara; prosečno 2017 stanovnika gravitira jednom zdravstvenom punktu).

Čak 30 naselja, odnosno 73% ukupnog broja naselja nemaju nikakav vid primarnih zdravstvenih servisa, što je istovremeno situacija za 7943, odnosno 35,8% stanovnika opštine Surdulica.

U odnosu na svoje regionalno okruženje Surdulica ima povoljniju situaciju.

U pogledu organizacije rada, stalne službe su u okviru Doma zdravlja Surdulica i zdravstvenih stanica, dok je povremena služba organizovana jednom nedeljno u ambulantama.

Stepen distribucije zdravstvene zastite Surdulica

Sve stalne i povremene službe imaju u svom sastavu bar po jednog lekara. Prostorna distribucija objekata na teritoriji opštine je ravnomerna i relativno povoljna. Kao kriterijum efikasnosti jednog zdravstvenog punkta uzeta je popunjenost kapaciteta u rasponu od 60-75% i u odnosu na njega se opredeljuje zadržavanje, odnosno promena namene zdravstvenog objekta. Promeni namene isturenih zdravstvenih punktova se pribeglo kada je popunjenost kapaciteta bila manja od 40%.

Kapacitet svih objekata zdravstvenih servisa (prema broju zaposlenih) je odgovarajući.

Građevinski kvalitet i opremljenost objekata je većinom veoma dobar, budući da je više objekata skorijeg datuma, a 2 su renovirana.

Opšta bolnica u Surdulici jedina opslužuje stanovništvo opštine u pogledu stacionarnog lečenja (ako izuzmemo lečenje pacijenata sa teritorije opštine u Specijalnoj bolnici za TBC i druge nespecifične plućne bolesti) i raspolaže kapacitetom od 174 postelje, što znači 7,84 postelje na 1000 stanovnika.

Privatna medicinska praksa je veoma malo zastupljena.

Zastupljenost objekata i servisa zdravstvene zaštite

Naselje

Tip ustanove

Specijalna bolnica Surdulica

Bolnica za TBC i druge nespecifične plućne bolesti; više paviljona i dr. Objekata (uprava, ekon. zgrada, itd.) Regionalni, republički značaj; Trenutno oko 100+50 postelja (potencijalno oko 600) Посебне споменичке, istorijske i ambijentalne karakteristike;park sa veoma kvalitetnim zelenilom; oko 11 ha četinarske šume; Veliki posed u sklopu kompleksa –ukupno 13,3 ha

Opšta bolnica – ZC Surdulica

174 postelje Hirurško odeljenje, interno odeljenje, gin.-akuš. odeljenje, dečje odeljenje

Dom zdravlja - ZC Surdulica

 

Zdravstvena stanica Vlasina Okruglica

 

Zdravstvena stanica Klisura

 

Zdravstvena stanica Jelašnica

 

Ambulanta medicine rada Belo Polje

 

Zdravstvena ambulanta Mačkatica

Povremena služba (Poseta lekara 1 nedeljno iz Surdulice)

Zdravstvena ambulanta Vlasina Rid

Povremena služba (Poseta lekara 1 nedeljno iz V.Okruglica)

Zdravstvena ambulanta Božica

Povremena služba (Poseta lekara 1 nedeljno iz V.Okruglica)

Zdravstvena ambulanta Vlasina Stojkovićevo

Povremena služba (Poseta lekara 1 nedeljno iz Klisure)

Zdravstvene službe i ustanove na teritoriji opštine Surdulica obuhvataju tri nivoa pružanja usluga: primarni, sekundarni i specijalizovani, tako da u pogledu raznovsrsnosti ponude zdravstvenih službi Surdulica spada u veoma dobro razvijene opštine. Međutim, u pogledu primarne zaštite nije razvijena mreža ustanova, odnosno prostorna distribucija nije ravnomerna. Veliki deo naselja nema ni povremene ni mobilne zdravstvene službe kao opciju, a od onih koji ih imaju značajno je napomenuti da se poseta lekara odvija samo jednom nedeljno. Ravnopravnost u dostupnosti službi primarne zdravstvene zaštite nije ostvarena ni prema radijusu opsluživanja, ni prema broju gravitirajućih stanovnika. Ako se ima u vidu da je ovo servis koji prihvata oko 80% potreba vezanih za zdravstvene usluge, utoliko je podatak značajniji i upućuje na potrebu za intervencijom.

U pogledu reorganizacije službe primarne zdravstvene zaštite potrebno je obratiti pažnju na naselja sa visokom pozicijom u mreži naselja (npr. centri zajednice sela, centri I i II reda) a koja nemaju nikakav vid zdravstvenih servisa, kao i na ona naselja koja svojom demografskom veličinom ispunjavaju uslov praga racionalne organizacije javnih službi (veća od 1000stanovnika). U obzir treba uzeti i naselja od 500-1000 stanovnika, pogotovo ako bi njihovo uključivanje doprinelo prostorno ravnomernijoj distribuciji zdravstvenih službi (videti prilog Karta 2: Prostorna distribucija objekata zdravstvene zaštite u opštini Surdulica). Planska intervencija u domenu razvoja ovih službi svakako ne može bez podrške razvoja putne mreže radi obezbeđivanja komfornijeg putovanja sa svrhom dolaska u zdravstvenu ustanovu.